Međunarodni dan ljudskih prava: Bh. građani sve manje slobodni

BANJALUKA – Međunarodni dan ljudskih prava BiH je dočekala na 59. mjestu od ukupno 162 posmatrane zemlje na osnovu 79 jedinstvenih indikatora ličnih, civilnih i ekonomskih sloboda, prema izvještaju Indeksa ljudske slobode.

Ovaj izvještaj su izdali “Cato Institut”, “Fraser Institut” i “Liberales Institut Friedrich Naumann fondacije”.

Prema ovom indeksu, koji objašnjava koliko su ljudi slobodni da uživaju najvažnije slobode, poput slobode govora, vjerskih sloboda, slobode udruživanja, mjere i slobode kretanja, ženske slobode, pitanja kriminala i nasilja, kao i diskriminacije,  najbolju poziciju ima Novi Zeland, a zatim Švajcarska, dok su najlošije rangirane Libija, Irak, Jemen, Venecuela i Sirija.

U regionu je najbolje plasirana Slovenija, a BiH je rangirana kao najlošija u regionu. Po pitanju ličnih sloboda BiH se nalazi na 47 mjestu, a ekonomskih sloboda na 98 mjestu.

“Umjesto da se radi na unapređenju ljudskih sloboda, građani BiH su sve manje slobodni. Tradicionalno slaba vladavina prava je još slabija. Znatan pad je ostvaren po pitanju građanskog i krivičnog prava, gdje je krivično pravo pod političkim uticajem i manje efikasno, dok građanski pravni sistem ima problem s korupcijom”, pojasnili su Tanja Porčnik i Ian Vasquez, autori Indeksa ljudskih sloboda, koji kažu da nemogućnost osiguravanja vladavine prava utiče na sporiji ekonomski rast, manje investicija, veće stope siromaštva i nisku zaposlenost.

Tanja Topić, politički analitičar, kaže da se BiH nalazi na začelju po ostvarivanju ljudskih prava, te da imamo veliki stepen diskriminacije, bezbroj ugroženih radnih prava građana koji rade u sivoj zoni, pa nemaju pravo na zdravstvenu i socijalnu zaštitu.  Ona ističe da je korupcija jedan od najvećih razloga ugroženosti ljudskih prava, građanima je postala sasvim prihvatljiva, normalna, stil življenja i imidža.

“Kroz korupciju i sivu zonu ogromna sredstva odlaze u privatne džepove, što automatski umanjuje prostor za ostvarivanje drugih prava zdravstvene, socijalne zaštite i ostalog”, kaže Topićeva.

Dodaje da ljudi nemaju povjerenja u institucije i kada prijave korupciju, te nemaju saznanja ni koja prava im stoje na raspolaganju.

Ljubinko Mitrović, ombudsman za ljudska prava BiH, kaže da je sistem vrijednosti u problematičnoj situaciji i nešto mora da se mijenja.

“Promjene su evidentne u svim sferama, ali moramo raditi na poboljšanju ljudskih prava”, rekao je Mitrović, koji je dodao da su ugrožena i radnička prava, odnosno pravo na zaposlenje, te ga najviše žalosti odlazak mladih ljudi, u čije je obrazovanje uložen silan novac, a na kraju oni odu iz zemlje.

Milorad Dodik, predsjedavajući Predsjedništva BiH, rekao je za Srnu da je svih proteklih godina svog političkog angažmana nastojao da se ambijent i standardi poštovanja i ostvarivanja ljudskih prava u RS podižu na najviši nivo, te da će se zalagati za sve građane i dalje sa pozicije predsjedavajućeg Predsjedništva BiH.

Nedeljko Čubrilović, predsjednik Narodne skupštine RS,  poručio je, a kako prenosi Srna, da je zaštita ljudskih prava i sloboda u osnovi ustavnog, pravnog i političkog sistema Srpske, koja je u potpunosti posvećena ostvarivanju prava i sloboda svakog čovjeka.

Federika Mogerini, visoka predstavnica EU za spoljnu politiku i bezbjednost, rekla je, prenosi Srna, da EU nastoji poboljšati ljudska prava u Uniji i izvan nje.

Reforma pravosuđa

Nedeljko Mitrović, predsjednik Republičke organizacije porodica zarobljenih, poginulih boraca i nestalih civila, kaže da se u BiH krše ljudska prava u pogledu traženja nestalih lica srpske nacionalnosti i procesuiranja ratnih zločina nad Srbima.

“Radi rješavanja ovog problema u narednom periodu trebalo bi izvršiti reformu Instituta za nestala lica BiH i pravosuđa u BiH”, rekao je Mitrović Srni povodom obilježavanja 10. decembra – Međunarodnog dana ljudskih prava.