Zajedničkim djelovanjem do sigurnijeg okruženja za žene

Zenica, 3.12.2019.- Nasilje nad ženama je najgrublji način kršenja ljudskih prava i upravo zbog toga treba raditi na zajedničkoj transformaciji cijelog društva kroz edukacije i zagovaranje jednakog poštivanja svih ljudskih prava, navedeno je tokom ekspertskog sastanka „Mapiranje ljudskh prava u medijima sa fokusom na nasilje u porodici“, koji je održan u Zenici.

Prisutni učesnici iz nevladinog sektora, medija te institucija vlasti su se složili da mediji kao jedan od najznačajnijih društvenih segmenata trebaju na mnogo odgovorniji način izvještavati o slučajevima nasilja u porodici i nasilja nad ženama, kako ne bi došlo do sekundarne viktimizacije žrtve.

 Velida Kulenović, članica UO BH novinara i dopisnica Radija Federacije iz Zenice kaže da senzacionalistički naslovi kada je u pitanju nasilje nad ženama služe za privlačenje pažnje publike gdje novinari u potpunosti zaborave na etiku i novinarske standarde. “Trebamo se dodatno educirati kada je u pitanju etično i odgovorno izvještavanje o rodno zasnovanom nasilju i ženskim ljudskim pravima, pa da o njemu izvještavamo kontinuirano a ne samo tokom 16 dana aktivizima”, naglašava Kulenović.

Borka Rudić, generalna tajnica BH novinara smatra da mediji rijetko rade na razbijanju predrasuda i stereotipa o nasilju nad ženama, te da svojim senzacionalističkim izvještavanjem skreću pažnju na tekst i skupljaju lajkove, umjesto da izvješztavanje bud eu funkciji zaštite ljudskih prava i njihove povrede. “Mediji izvještavaju o rodno zasnovanom nasilju tek kada se desi sam čin nasilja, i to na senzacionalistički način gdje se često sva pažnja posvećuje nasilniku a ne žrtvi”, kaže Rudić dodajući da medijski djelatnici staju na stranu nasilnika a ne žrtve i da se zločin relativizira kroz medijske izvještaje u kojima se nasilnici prikazuju kao osobe koje su u zajednici prepoznati kao dobri, nenasilni  i požrtvovani ljudi.

Tokom sastanku predstavljeni su i rezultati istraživanja o nasilju nad ženama koje je u sklopu projekta „Mediji za ljudska prava“ sproveo istraživač Centra za edukaciju Pro Educa Srđan Puhalo. Rezultati pokazuju da je u Federaciji BiH došlo do smanjenja broja korisnika sigurnih kuća, što ne znači da se smanjuje porodično i rodno zasnovano nasilje u bh. društvu, već da se država ne brine o sigurnim kućama koje imaju konstantni problem finansiranja. Također, podaci istraživanje prikazuju široku lepezu nasilja – od galame, vike, šamaranja, guranja, prijetnji  preko uvredljivih i ponižavajućih poruka do fizičkog i psihičkog zlostvaljanja i ekonomskog ucjenjivanja. Čak 40 posto ispitanica nije uopšte reagovalo niti prijavilo nasilje zbog ubjeđenja da se ono više nikada neće ponoviti.

Sabiha Husić, direktorica Udruženja Medica iz Zenice ističe da svako ljudsko biće mora uživati svoja ljudska prava bez obzira na društveni status i da se mora kreirati takvo okruženje gdje će svaka osoba progovoriti o nasilju, jer će dobiti podršku i da je upravo zbog toga bitno partnerstvo svih aktera u zajednici. “Zajedno sa medijima trebamo raditi na transformaciji cijelog društva kada je u pitanju rodno zasnovano nasilje, od porodice, obrazovnih institucija, socijalne zaštite pa do najviših nivoa, odnosno do edukacije onih koji imaju najveću moć da rješavaju ova pitanja a to su političari”, smatra Husić.

Aldina Alić, glasnogovornica Ministarstva unutrašnjih poslova ZDK ističe da mehanizam za pružanje zaštite i podrške žrtvama nasilja nije suštinski problem, već problemi nastaju onda kada novinari u medijskim sadržajima navedu ime i prezime djeteta i onda pada u vodu sve ono što institucije urade. „Nakon što se u medijima objavi ko je dijete koje je bilo žrtva nasilja ono postaje etikteirano i onda ono nosi taj teret cijeloga života.“. Ona se osvrnula i na problem ne prijavljivanja nasilja u porodici. “Neprijavljivanje krivičnog djela je krivično djelo i svaki građanin koji ima saznanje o tome dužan je da ga prijavi, mada mi, nažalost, živimo u takvom ambijentu i okruženju da naši građani smatraju da ne treba prijaviti ni jedno krivično djelo, pa tako ni nasilje u porodici”, kaže Alić.

Sudionici sastanka su se složili da je bitno raditi na edukaciji svih društvenih aktera o rodno zasnovanom nasilju, ali i na prevenciji ovog društvenog problema, kao i na senzibiliziranju javnosti jer bez međusektorske saradnje i podrške biće teško iskorjeniti najgrublji oblik kršenja ljudskih prava.

Ekspertski sastanak  u Zenici održan je u okviru projekta “Mediji za ljudska prava“ koji implementira Udruženje/udruga BH novinari u saradnji sa Evropskom federacijom novinara i Centrom za edukaciju ProEduca, a uz finansijsku podršku Evropske unije.