Mediji i LGBTQ: Saveznici u promociji prava ili platforma za širenje govora mržnje

“Gdje su sada oni sa brda da bacaju granate?!”, “Kako bih se smijao da im neko s motkom uleti i da ih istuče!”, “Bolesnici, fuj!”, “U četiri zida, pa dobro udarati!”. Čitajući izlive govora mržnje, ne možemo se ne zapitati – ko to živi oko nas?!

Pomenute komentare registrovalo je Vijeća za štampu u BiH u svojoj kampanji “STOP! Govor mržnje” nakon što je najavljena prva Bh. povorka ponosa u glavnom gradu BiH.

Upravo su komentari na društvenim mrežama, postavljeni za slobodno izražavanje i mišljenje takozvanog običnog puka, postali najveći problem u sprječavanju širenja govora mržnje, netolerancije, predrasuda i stereotipa o LGBTQ osobama.

Veliki izazovi u sankcionisanju govora mržnje na internetu

“Prva povorka ponosa u BiH pokazala je najrazličitije nivoe pristupa pisanju i komentarisanju bilo čega što je u vezi sa LGBTQ populacijom. Imali smo navalu govora mržnje najgore vrste. Govora mrženje koji se graniči sa ludilom! Tako grozne riječi i prizivanje pokolja normalan čovjek ne može da shvati”, kaže Ljiljana Zurovac, izvršna direktorica Vijeća za štampu u BiH.

Nasuprot tome, dodaje, zabilježene su dobre i pozitivne poruke građana, ne samo Sarajeva, nego i brojnih drugih bh. gradova, kojima su podržane LGBTQ osobe, kao i Povorka ponosa kao slobodan izraz osobnosti i pojavljivanja u slobodnoj državi.

“Takve pozitivne poruke na neki način potisnule su ružne komentare”, navodi Zurovac.

Adnan Kadribašić, nezavisni stručnjak za ljudska prava, pojašnjava da u našoj državi pozivanje na počinjenje zločina iz mržnje, te izražavanje stereotipa koje može prerasti u uznemiravanje, predstavlja nezakonito postupanje.

“Osobe koje šire govor mržnje na online platformama često zaboravljaju da sloboda izražavanja ima svoja ograničenja. O tome je, nažalost, nedovoljno razvijena svijest. S druge strane, veliki je izazov sankcionisati govor mržnje, širenje predrasuda i stereotipa koji prelaze u uznemiravanje, budući da je vrlo teško dokazati identitet takvih osoba”, ističe on, te dodaje:

“Takve osobe, pod plaštom poluvidljivosti, smatraju da neće biti otkrivene i iskazuju svoje predrasude, uznemiravajući ne samo LGBTQ populaciju, nego i širu javnost”.

Sankcionisanje takvih pojava, konstatuje, izazov je kojim se bh. društvo mora suočiti i na adekvatan način odgovoriti.

Da su društvene mreže najproblematičnije područje u širenju govora mržnje saglasna je i Lejla Huremović, članica Organizacionog odbora prve Povorke ponosa u BiH.

“Većina medija ima profile na društvenim mrežama i tu dolazi do ‘štekanja’ kada je u pitanju sprječavanje širenja govora mržnje. Dakle, problem nije direktno u medijima i sadržajima koje objavljuju, nego u regulisanju komentara ispod članaka”, ističe Huremović.

Izvještavanje novinara postalo iskrenije i profesionalnije

Naša sagovornica primjećuje da je u proteklim godinama došlo do poboljšanja medijskih izvještaja o LGBTQ temama.

“Godinama se radi na edukaciji novinara kako da izvještavaju o LGBTQ populaciji. Stoga bih rekla da mediji poprilično dobro izvještavaju i da iz godine u godinu postaju saveznici u promociji i borbi za ljudska prava LGBTQ osoba”, mišljenja je Huremović.

Prema njenoj ocjeni, većina medija u BiH poštuje postojeće zakonske propise prilikom izvještavanja o ovoj populaciji. No, postoje izuzeci.

“Oni potpadaju pod desničarsko ili senzacionalističko izvještavanje, te kroz svoje tekstove prenose netrpeljivost prema određenim grupama”, dodaje Huremović.

Izvršna direktorica Vijeća za štampu u BiH takođe smatra da je vidljiv napredak u kvalitetu medijskih izvještavanja o LGBTQ populaciji u odnosu na prethodne godine.

“Prije desetak godina, stanje je bilo katastrofalno, uvijek sa negativnim predznakom i sa puno predrasuda, neznanja, loših riječi i nepozivanja na izvore”, prisjeća se Zurovac.

No, javno djelovanje LGBTQ populacije doprinijelo je tačnijem i iskrenijem izvještavanju medija o ovim temama. U uredničkim i novinarskim sadržajima postignut je veliki napredak u odnosu na raniji period.

“Mediji danas imaju iskreniji pristup sa manje, a neki i bez ikakvih predrasuda. Izvještaji su profesionalniji i odgovorniji, sa puno razumijevanja, bez predrasuda i uz poštovanje ljudskih prava LGBTQ populacije”, kaže naša sagovornica.

Nažalost, dodaje, i dalje smo svjedoci pojedinih medija koji o ovim temama izvještavaju sa radikalnim stavom.

“Bojim se da u tom slučaju ne može doći do promjene”, kaže Zurovac.

Borba se isplatila: Manje stereotipa i predrasuda

Naš sagovornik Adnan Kadribašić ukazuje na činjenicu da je proteklih godina došlo do promjene u bh. društvu.

“Mi smo sistem spojenih posuda. Kako društvo razmišlja, tako će i mediji prenositi informacije. U proteklim godinama došlo je do značajnog pomaka u izvještavanju o LGBTQ temama na način da se umanjuju predrasude i stereotipi”, navodi on.

Podsjećajući da su mediji prije deceniju često prenosili huškačke izjave, konstatuje da je danas učinjen značajan iskorak.

“Recimo, nakon prve Parade ponosa u BiH nije bilo mnogo takvih situacija, barem ne u mainstream medijima. Vjerujem da je to rezultat umanjenja predrasuda prema LGBTQ zajednici, ali i činjenice da novinari shvataju šta znači profesionalno i objektivno izvještavati čak i o ovim temama”, kaže Kadribašić.

Kako je tekao put od senzacionalističkog do informativnog i edukativnog pristupa LGBTQ temama? Članica Organizacionog odbora prve Povorke ponosa u BiH svjedoči da to nije bila jednostavna borba, te da je uloženo mnogo energije i strpljenja.

“Iskustvo nam govori da se borba isplatila. LGBTQ osobe danas u BiH žive slobodnije nego što je to ranije bio slučaj. No, i dalje je to nedovoljno. Prva Povorka ponosa u našoj zemlji dala je nadu LGBTQ populaciji da možemo živjeti autentično i otvoreno u ovom društvu”, priča Huremović.

Bilo je to, dodaje, prvi korak. Na putu ka ravnopravnosti sa ostalim građanima mnogo je zadataka.

“Ispred nas je duga borba. Želimo u praksi provesti to da, kao i drugi naši građani, možemo slobodno sa našim partnerima i partnericama živjeti slobodno naše identitete”, zaključuje Huremović.

*Tekst je nastao u okviru projekta “Mediji za ljudska prava”, uz finansijsku podršku Evropske unije. Sadržaj teksta je isključiva odgovornost Udruženja BH novinari i Pro Educe i ne održava nužno stanovišta Evropske unije.

(Vijesti.ba)