Apeli za pomoć nisu uvijek za dobrobit djeteta

Malodobnu E.H  iz Gračanice su zloupotrijebili svi. Staratelji izlazeći u javnost s pričom o ekstremnom siromaštvu, mediji koji u startu nisu provjerili sve činjenice, ali i oni koji su kasnije utrkivali ekskluzivno donijeti vijest o velikoj prevari.

U cijeloj toj priči, bez obzira šta je u konačnici tačno, zanemarena je činjenica kako je od početka do kraja djevojčica u suštini žrtva. Njeno ime i privatnost su pokušali da materijalizuju svi, staratelji kroz donacije, mediji kroz klikove.

Klasičan je to primjer izostanka odgovornosti za zaštitu maloljetnika od potencijalno neprimjerenog i štetnog medijskog sadržaja. Da ovakav slučaj nije rijetkost navodi se u publikaciji Regulatorni organi za medije i zaštita maloljetnika objavljenoj polovinom 2019 godine.

“Iako cilj takvih programa može biti filantropske prirode, pored otkrivanja loših i neadekvatnih socijalnih politika rukovodećih organa, audiovizuelne medijske usluge ponekad proizvode senzacionalne priče, kršeći privatnost maloljetnika. U takvim slučajevima, umjesto da ozbiljno ugrožavaju dobrobit i dostojanstvo maloljetnika, pružaoci audiovizuelnih medijskih usluga trebali bi odgovorno da edukuju javnost o pružanju pomoći i jasno odrede način na koji se pomoć može pružiti, a prije svega da se suzdrže od senzacionalizma i jeftinih napora da zadobiju za sebe ili za oglašivače simpatije publike ugrožavanjem njihove privatnosti, sigurnosti i dostojanstva” navodi se u publikaciji.
Urednik portala Interview.ba Adin Šabić smatra da je praksa izvještavanja o djeci u BiH samo pokazatelj koliko smo pali na ispitu kao novinari i urednici, ali i društvo generalno.
“Najbolje to pokazuje izvještavanje o djeci koja trpe nasilje, žive ekstremno siromaštvo, koja su bolesna, bez roditeljskog staranja, s poteškoćama u razvoju ili djeca u ratnim sukobima. Kod ovakvih tema se pokazuje najviše ne profesionalizam, senzacionalističko novinarstvo, šund i žutilo, koje je okupiralo današnje medije. Baš tu prestaje profesionalnost i kreće borba za klikove, koji donose novac, a dijete postaje alat, sredstvo, do ostvarenog cilja”, rekao nam je Šabić.

Voditeljica komunikacija u UNICEF-u BiH Nela Kačmarčik podsjeća da se uvijek treba voditi računa o najboljem interesu djeteta. Pri tome je svjesna kako u praksi postoji mnogo dilema i da ništa nije crno, ili bijelo. Zato je pitanje koliko mediji u BiH vode računa o tome vrlo kompleksno.
“Prvo bismo trebali da definiramo šta je to što mi smatramo medijima, da li se u to uklapaju mediji koji su na neki način regulirani ili se tu uklapaju mediji koji postoje bez obzira na regulaciju. Kada tako proširimo definiciju onda nam postane jasno da je nemoguće da se donese jedan jednostavan odgovor na to pitanje”, smatra Kačmarčik.
Prema njenom mišljenju slično je i s definisanjem kreatora medijskih sadržaja, jer se postavlja pitanje da li mislimo samo na one koji su profesionalci, ili taj pojam smatramo širim uključujući svakoga ko je u prilici da kreira sadržaj. U svakom slučaju vjeruje da od pomoći može biti publikacija  “Mediji u najboljem interesu djeteta” koju je UNICEF u saradnji sa Ministarstvom za ljudska prava i izbjeglice izdao u BiH.
Ombudsman za djecu u RS podsjeća da prilikom izvještavanja o situacijama kada su ugrožena prava djeteta traži oprez kako se ne bi ugrozilo njegovo dostojanstvo.To svakako podrazumijeva izbjegavanje senzacionalističkog pristupa i korištenje neprimjerene terminologije.Ombudsman svake godine registruje kršenje prava djeteta.

“Vezano za pitanje djece i njihovih prava u medijima Ombudsman za djecu Republike Srpske je u 2018. godini zaprimio 84 prijave kojima se ukazivalo kako na određene povrede prava djeteta, a takođe i na povredu njihovog prava na privatnost u medijima. U 2019.godini još  se sumiraju rezultati, ali do sada je zaprimljeno 80 prijava kojima se ukazivalo, uglavnom na povrede prava na privatnost, na nasilje nad djecom, pravo na obrazovanje”, rekla nam je Dragica Radović, ombudsman za djecu u RS.

Hoće li se ombudsmani baviti pitanjem izvještavanja o slučaju E.H  s početka priče tek ostaje da se vidi. Ako i budu djevojčica od toga neće imati koristi jer je već javno etiketirana što svakako vodi ka društvenoj stigmatizaciji. Adekvatna reakcija ipak je potrebna kako bi u budućnosti zaštitili prava druge djece.

Tekst je nastao u okviru projekta "Mediji za ljudska prava", uz finansijsku podršku 
Evropske unije. Sadržaj tekst je isključiva odgovornost
Udruženja BH novinari i Pro Educe i ne održava nužno stanovišta Evropske unije.
Izvor: Goraždeonline.ba