Stručnjaci i nadležni očekuju porast nasilja u porodici, BiH još uvijek bez podataka o povećanju

Generalni sekretar Ujedinjenih nacija António Guterres upozorio je tokom vikenda na znatno povećanje nasilja u porodici širom svijeta uslijed ograničenog kretanja zbog pandemije koronavirusa, dok policijski podaci ne pokazuju značajno povećanje u Bosni i Hercegovini.

“Tokom proteklih sedmica, dok ekonomski i društveni pritisci i strah rastu, vidjeli smo užasavajući porast nasilja u porodici”, rekao je Guterres i dodao kako se u nekim zemljama “broj žena koje pozivaju telefone podrške udvostručio” dok su zdravstveni radnici i policija preplavljeni i nedostaje im ljudstva.

Stručnjaci sa kojima je razgovarala Balkanska istraživačka mreža Bosne i Hercegovine (BIRN BiH) kažu kako je zbog ograničenog kretanja u BiH također moguće očekivati porast broja slučajeva nasilja u porodici.

Doktorica Sabiha Husić, direktorica sigurne kuće “Medica” u Zenici, smatra da će se situacija sa izolacijom značajno odraziti na povećanje nasilja u porodici.

Ona kaže da su se već pojavili slučajevi nasilja zbog izolacije. Jedan takav primjer je slučaj žene koja je doživjela nasilje od bivšeg muža s kojim živi u istom stanu. Žena je navela da je razlog nasilja bila upravo izolacija i činjenica da su zatvorene kladionice.

“Navodi kako je pokazao svoju nervozu i ispoljio je nasiljem jer ne može da ide u kladionice. Mišljenja je da je to najveći problem jer su zatvorene kladionice, a on je naprosto ovisan i provodio je po cijeli dan u kladionicama”, kaže Husić.

Dodaje i to da u je ovom slučaju policija reagovala nakon drugog poziva, a odazvala se tek nakon sat vremena.

Izolacija utiče na porast nasilja u porodici
Misija OSCE-a nedavno je ukazala na problem nasilja u porodici tokom pandemije koronavirusa te su naveli nekoliko koraka koji mogu spriječiti nasilje. Naglasili su da su sigurne kuće otvorene i tokom situacije sa pandemijom, preporučili zabranu prodaje alkohola, te pružili mogućnost žrtvama da prijave nasilje i na mjestima kao što su apoteke. U nekim zemljama su vlade najavile da žene koje tokom policijskog sata napuste dom zbog zlostavljanja i traženja sigurnosti neće biti podvrgnute novčanim kaznama.

Također je proširena dostupnost SOS brojeva, naglašavaju na zvaničnoj stranici OSCE-a.

Bosna i Hercegovina još uvijek nema podataka da li je tokom izolacije povećan broj nasilja u porodici.

Dželila Mulić-Čorbo, psihologinja i psihoterapeutkinja u Fondaciji lokalne demokratije, kaže da za sada nemaju informacija o porastu nasilja, ali na osnovu njihovog znanja i iskustva pretpostavljaju da će se to dogoditi.

“Izolacija, zatvorenost u stanovima, nemogućnost kretanja itekako utiču na porast nasilja, kao što svjedoče u principu zemlje u Evropi”, kaže Mulić-Čorbo.

Naglašava da je u ovakvoj situaciji veoma važno da žrtve nasilja znaju da postoje SOS brojevi na koje mogu pozvati i dobiti besplatnu psihološku pomoć, te da Fondacija lokalne demokratije nudi i besplatnu pravnu pomoć koja je dostupna putem telefona i maila svaki dan od devet do 17 sati.

Mulić-Čorbo kaže da u vanrednoj situaciji sistem treba reorganizovati u skladu sa pretpostavkom da će biti porast porodičnog nasilja i da je za žrtve nasilja “važno da znaju koga da pozovu”.

Iz Agencija za ravnopravnost spolova BiH – Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice na BIRN-ov upit su odgovorili da je eskaliranje nasilja u porodici u ovoj situaciji očekivana i realna posljedica. Osim kućne izolacije članova porodice, straha i psihoze te ograničavanja kretanja, veliki rizik predstavlja gubitak posla i pogoršanje ekonomske situacije mnogih porodica, navode iz Agencije.

“Posebno je teška situacija za višestruko ranjive kategorije žena, kao što su Romkinje, žene sa invaliditetom, žene iznad 65 godina starosti i žene koje žive na selu, koje su posebno ugrožene od porodičnog nasilja.”

Policije u BiH još uvijek bez informacija o rastu slučajeva
Fatima Bećirović iz Gender centra Federacije kaže da institucije i nevladine organizacije za pružanje podrške i pomoći žrtvama nasilja, na terenu već organiziraju različite vrste podrške.

“Omogućena je pomoć i podrška putem telefona i/ili interneta i ostavljena je mogućnost za žrtve nasilja da se obrate za pomoć, međutim moramo biti svjesni da u kriznoj situaciji kakva je trenutna dodatni rizik može biti vrijeme i mogućnost kada se žrtve nasilja mogu obratiti za pomoć, a pogotovo za one koje trebaju sveobuhvatniju pomoć kao što je tretman u sigurnoj kući”, ističe Bećirović.

Važnu ulogu imaju i svjedoci nasilja te da su u kriznoj situaciji to prije svega članovi porodice i komšije, kaže ona.

“Važno je da znaju da je potrebno da reagiraju, da pozovu pomoć, policijsku stanicu 122 ili besplatan SOS telefon 1265 u Federaciji i 1264 u Republici Srpskoj. To bi svakako trebali uraditi svaki put kada su svjedoci nasilja, ali sada posebno trebaju biti svjesniji ozbiljnosti situacije i svjesni značaja njihove uloge svjedoka i da jednim telefonskim pozivom mogu pomoći i nekome možda spasiti život”, objašnjava Bećirović.

U BiH postoji ukupno osam sigurnih kuća koje djeluju kao dio nevladinih organizacija i njihov ukupni kapacitet je 181 krevet.

Iz “Medice“ su poslali prijedlog Agenciji za ravnopravnost spolova BiH da nevladine organizacije koje imaju sigurne kuće u ovoj situaciji prave procjenu i zbrinjavaju žene i djecu posredstvom olakšanih procedura “do normalizacije stanja”. Husić navodi da je dodatni problem uputstvo za smještaj u socijalne ustanove, a što se odnosi i na sigurne kuće. Svaka osoba se prvo mora javiti Štabu civile zaštite da popuni sanitarni upitnik, što je, naglašava Husić, u ovim uslovima dodatna komplikacija.

“Žene dakle postaju dvostruke/trostruke žrtve nasilja u porodici, pod utjecajem pandemije i sistema koji ni u ‘normalnim’ uslovima ne odgovara adekvatno i ne prepoznaje nasilje nad ženama i nasilje u porodici”, zaključuje Husić.

Sabiha Husić. Izvor: N1

Aida Behrem, izvršna direktorica Udruženja “Žene sa Une” iz Bihaća, kaže da je do 19. marta bilo šest prijava koje su okarakterisane kao krivično djelo nasilja u porodici, dok u periodu od 19. do 31. marta nije bilo prijavljenih slučajeva nasilja u porodici.

Behrem navodi da nema uporedne podatke po mjesecima za prošlu godinu da bi mogla tvrditi da li se nasilje u porodici povećalo ili smanjilo. “Žene sa Une” imaju kapacitet od 26 kreveta koji trenutno nije popunjen. Smatra da u situaciji pandemije koronavirusa nijedna ustanova nije u potpunosti opremljena i dodaje da se ustanove uglavnom same snalaze sa zaštitnom opremom. Behrem zaključuje da na osnovu smještaja, u ovom periodu nisu zabilježili “drastično povećanje” korisnica smještaja sigurne kuće.

Iz Kantonalne javne ustanove Porodično savjetovalište Kantona Sarajevo su rekli da i u vanrednoj situaciji procedure za prijavu nasilja u porodici ostaju iste.

“Kada se desi nasilje u porodici, neophodno je prijaviti Ministarstvu unutrašnjih poslova, Organu starateljstva koji može izmjestiti žrtvu nasilja na sigurno mjesto, s obzirom da se radi o osobi koja je bila izložena nekom obliku nasilja od strane člana porodice”, navode u odgovoru za BIRN BiH iz ove institucije.

Iz Ministarstva unutrašnjih poslova (MUP) Unsko-sanskog kantona kažu da nisu primijetili povećanje prijava nasilja u porodici zbog zabrane kretanja i izolacije. Objašnjavaju da je još uvijek “mali uzorak da bi se moglo reći da je to izražen problem”.

Iz MUP-a Republike Srpske govore da je od 16. do 26. marta evidentirano 12 krivičnih djela “nasilje u porodici” i pet prekršaja u vezi sa nasiljem u porodici. Iz MUP-a navode da je u istom periodu 2019. godine zabilježen isti broj krivičnih djela i dva prekršaja u vezi sa “nasiljem u porodici”.

Na BIRN-ov upit o povećanom porodičnom nasilju iz MUP-ova Kantona Sarajevo, Srednjobosanskog kantona, Brčko Distrikta te Županije Posavske rečeno je da nisu primijetili povećan broj slučajeva nasilja u porodici.

Značajan porast prijava u Evropi
The New York Times prenosi da je u Kini nevladina organizacija “Equality” iz Pekinga početkom januara primijetila povećan broj poziva nakon što su vlasti u karantin stavile pokrajinu Hubei, gdje je počela pandemija koronavirusa.

Povećanje slučajeva nasilja u porodici zabilježeno je u Španiji, 18 posto više poziva u prve dvije sedmice ograničenog kretanja nego u istom periodu godinu dana ranije, U Francuskoj 30 posto nakon čega je ministar unutrašnjih poslova pozvao policajce da obrate više pažnje na slučajeve nasilja.

Marianne Hester, sociolog Univerziteta Bristol, govoreći za NYT, kazala je kako se nasilje u porodici povećava svaki put u vrijeme kada porodice provode više vremena zajedno, poput Božića ili ljetnih odmora. Sada, kada su porodice zatvorene u kućama širom svijeta, povećan je broj poziva linijama za prijavu nasilja.

Generalni sekretar Ujedinjenih nacija je u nedjelju na Twitteru pozvao vlasti širom svijeta da se posvete povećanom broju prijava nasilja.

“Pozivam sve vlade da stave sigurnost žena na prvo mjesto kada se bore protiv pandemije”, napisao je António Guterres.

Izvor: Nejra Džaferagić/Dektekor.ba