LJUDSKA PRAVA ŽENA ŽRTAVA NASILJA

LJUDSKA PRAVA ŽENA ŽRTAVA NASILJA

  1.  Zakonska regulativa

Ustav Bosne i Hercegovine garantuje najviši stepen međunarodno priznatih ljudskih prava i temeljnih sloboda, time što je u njega inkorporirano 15 najvažnijih međunarodnih instrumenata za zaštitu ljudskih prava, a među njima i UN-ova Konvencija o uklanjanju svih oblika diskriminacije žena (CEDAW), čime se Bosna i Hercegovina obavezuje da primijeni najviše međunarodno priznate standarde ljudskih prava. Ustavom Bosne i Hercegovine predviđa se da su “opšti principi međunarodnog prava sastavni dio pravnog poretka Bosne i Hercegovine i entiteta”. Također, zabranjuje se diskriminacija, te garantira uživanje prava i sloboda predviđenih Ustavom svim osobama, bez razlike po bilo kom osnovu, uključujući i pol. Zakoni koji se direktno tiču nasilja nad ženama su:

  • Zakon o ravnopravnosti polova u Bosne i Hercegovine,
  • Zakon o zaštiti od nasilja u porodici Federacije BiH,
  • Krivični zakon Federacije BiH,
  • Zakon o zaštiti od nasilja u porodici Republike Srpske,
  • Krivični zakon Republike Srpske,
  • Krivični zakon Brčko distrikta Bosne i Hercegovine.

S obzirom na zakone koji tretiraju ovu problematiku možemo zaključiti da BiH raspolaže sa zadovoljavajućim pravnim, kako međunarodnim, tako i domaćim, okvirom kojim se stvaraju pretpostavke za prevenciju i borbu protiv nasilja nad ženama.

  1. Problemi u implemantaciji zakona koji se tiču nasilja nad ženama

Problemi nastaju u implementiranju samih zakonskih rješenja. Evidentno je da ne postoje razvijeni mehanizmi za praćenje rodno zasnovanog nasilja i odgovornost u pogledu sprovođenja postojećih strategija, i na nivou države i na nivou entiteta. Za razliku od Republike Srpske[1] gdje su doneseni svi potrebni podzakonski akti (psihosocijalni tretman[2], obavezno liječenje od zavisnosti[3], resursni paket[4], pravilnik za MUP RS[5]). U Federaciji BiH je od planiranih šest pozakonskih akata donesena četiri (Pravilnik o obaveznom psihosocijalnom tretmanu[6], Pravilnik o obaveznom liječenju od ovisnosti[7], Pravilnik o nadležnosti policije[8], Pravilnik o evidenciji[9]). Ne postoji jedinstvena baza podataka sa prikupljanjim podacima o nasilju u porodici. Država, ni entiteti, ne pružaju dovolajnu podršku nevladinom sektoru[10] tj. uslugama koje ona pružaju uz pomoć inostranog finansiranja. Takođe, prisutna je nedosljedna primjena zakona koji regulišu nasilje u porodici na sudovima u oba entiteta, što podriva povjerenje žena u pravosudni sistem uprkos sveobuhvatnom zakonskom okviru koji je na snazi. To se veoma dobro vidi  kroz ograničen broja izrečenih zaštitnih mjera i blage kaznene politike, uključujući ogroman procenat uslovnih osuda.

Kada govorimo o mehanizmima prikupljanja podataka o nasilju nad ženama za sada se statistika sistematski  vodi za porodično nasilje , dok se ostali oblici nasilja ne prikupljaju u skladu sa predviđenim i planiranim standardima. Ne postoji jedinstvena baza podatakana nivou države, u kojoj se nalaze podaci o rodno zasnovanom nasilju. Postojeći zakonski, podzakonski i drugi propisi kojima se reguliše rad i postupanje nadležnih organa i ustanova ne sadrže odredbe o obaveznom i redovnom prikupljanju, vođenju i praćenju podataka u slučajevima rodno zasnovanog nasilja prema standardima propisanim evropskom Konvencijom.

Kada govorimo o mehanizmima prikupljanja podataka o nasilju nad ženama za sada se statistika sistematski[11] vodi za porodično nasilje[12], dok se ostali oblici nasilja ne prikupljaju u skladu sa predviđenim i planiranim standardima. Ne postoji jedinstvena baza podatakana nivou države, u kojoj se nalaze podaci o rodno zasnovanom nasilju. Postojeći zakonski, podzakonski i drugi propisi kojima se reguliše rad i postupanje nadležnih organa i ustanova ne sadrže odredbe o obaveznom i redovnom prikupljanju, vođenju i praćenju podataka u slučajevima rodno zasnovanog nasilja prema standardima propisanim evropskom Konvencijom.

Nakon što se slučajevi nasilja u porodici prijave policiji i/ili centrima za socijalni rad i službama socijalne zaštite, višestruko „opada“ broj djela, odnosno slučajeva koji se procesuiraju pred pravosudnim organima. To nam ukazuje na  problem  efikasnog istraživanja i procesuiranja slučajeva nasilja nad ženama. Podaci o mjerama i sankcijama preduzetim protiv učinilaca, te mjerama za zaštitu žrtava, govore u prilog konstataciji da se ove mjere i sankcije izriču u malom broju slučajeva i da se najčešće radi o novčanim kaznama i uslovnim osudama

  1. Koliko su BiH zakoni u skladu sa Konvencijom Vijeća Evrope?

Institucije Bosne i Hercegovine, na svim nivoima, donijele su i niz strateških dokumenata koji su neposredno ili posredno usmjereni na prevenciju nasilja nad ženama. Usvojena je Okvirna Strategije za provođenje Konvenciju Vijeća Evrope o prevenciji i borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u porodici u BiH u periodu od 2015. do 2018. godine. Osim ove srategije tu su i Strategija za prevenciju i borbu protiv nasilja u porodici Federacije BiH,  2013.–2017. i Strategija za suzbijanje nasilja u porodici RS, 2014.-2019. godina.

Bosna i Hercegovina  je  novembra 2013. godine postala 6. zemlja članica Vijeća Evrope koja je ratificirala Konvenciju Vijeća Evrope o prevenciji i borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u porodici. Ovim se BiH obavezala na poduzimanje zakonodavnih i drugih mjera radi osiguranja pravnog, institucionalnog i organizacionog okvira za prevenciju nasilja nad ženama, zaštitu žrtava nasilja te kažnjavanje počinitelja nasilja. U konvenciji su jasno navedeni ciljevi konvencije (Poglavlje 1)

Član 1. Ciljevi ove konvencije su:

  1. zaštita žena od svih vidova nasilja i sprečavanje, procesuiranje i eliminiranje nasilja nad ženama i nasilja u porodici;
  2. doprinos suzbijanju svih oblika diskriminacije nad ženama i promoviranje suštinske jednakosti izmežđu žena i muškaraca, uključujući i osnaživanje žena;
  3. izrada sveobuhvatnog okvira, politika i mjera zaštite i pomoći svim žrtvama nasilja nad ženama i nasilja u porodici;
  4. unapređenje međunarodne saradnje u pogledu eliminiranja nasilja nad ženama i nasilja u porodici;
  5. pružanje podrške i pomoći organizacijama i organima unutrašnjih poslova u djelotvornoj saradnji da bi se usvojio obuhvatni pristup eliminiranju nasilja nad ženama i nasilja u porodici.

Član 5. Obaveze država i dužna pažnja

1. Članice će se suzdržati od učešća u bilo kakvom činu nasilja nad ženama i osigurati da državni organi, zvaničnici, službenici, ustanove i drugi akteri koji nastupaju u ime države postupaju u skladu s ovom obavezom.

2. Članice će preduzeti neophodne zakonodavne odnosno druge mjere da s dužnom pažnjom spriječe, istraže, kazne i osiguraju reparaciju za djela nasilja obuhvaćena ovom konvencijom koja učine akteri koji ne istupaju u ime države.

Bosna i Hercegovina se obavezala da preduzme neophodne zakonodavne, odnosno druge mjere za unapređenje i zaštitu prava svakoga, posebno žena, da žive slobodno od nasilja kako u javnoj tako i u privatnoj sferi koji bi bili u skladu sa  Konvencijom Vijeća Evrope o prevenciji i borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u porodici.

Tendencija zakonodavstva i javnih politika u Bosni i Hercegovini  je usklađivanje u nadležnosti BiH, Republike Srpske, Federacije BiH i Brčko Distrikta sa Konvencijom Savjeta Evrope o prevenciji i borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u porodici. Da bi znali gdje se danas nalazimo po pitanju usklađenosti domaćeg zakonodavstva i Konvencija Savjeta Evrope, iskoristićemo studiju Analiza usklađenosti zakonodavstva i javnih politika u Bosni i Hercegovini sa Konvencijom Savjeta Evrope o sprečavanju i borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u porodici  (Petrić i Galić, 2015) kao polaznu osnovu.

3.1 Primjeri dobre prakse

Važeće zakonodavstvo u BiH ide ispred standarda iz Konvencije, kada se radi o obavezi prijavljivanja djela nasilja u porodici. Prema Zakonima o zaštiti od nasilja u porodici u FBiH i RS prijavljivanja djela nasilja u porodici je obavezno za sve građane koji imaju saznanja o tome. Evropski standard govori isključivo o preduzimanju mjera države kako bi se osobe koje imaju saznanja o nasilju ohrabrile na prijavu nasilja, čime predviđa niži standard ove obaveze.

U BiH postoje zakonski osnovi za vođenje i prikupljanje statističkih podataka o nasilju u porodici i to je u skladu sa evropskom konvencijom. Problem je što ne postoji jedinstven model prikupljanja podataka za sva nadležna tijela koja u BiH pružaju zaštitu od nasilja, te se podaci o nasilju u porodici ne mogu u potpunosti smatrati kompletnim, konzistentnim i pouzdanim.

Zakon o ravnopravnosti polova u BiH i entitetski zakoni propisuju da su nadležne vlasti dužne obezbjediti stalnu edukaciju javnih službenika o karakteristikama nasilja nad ženama i rodno zasnovanog nasilja.  Zakon o zaštiti od nasilja u porodici FBiH propisuje, da programi moraju sadržavati aktivnosti na edukaciji policijskih službenika, sudija, predstavnika organa starateljstva, zdravstvenih radnika, nastavnika, odgajatelja i drugih subjekata iz oblasti nasilja u porodici. Zakon o zaštiti od nasilja u porodici RS predviđa obavezu kontinuiranog stručnog osposobljavanja i usavršavanja sudija i tužilaca iz oblasti nasilja u porodici.

U vezi sa standardom koji se dotiče procjene rizika i upravljanja rizikom, može se konstatovati da je pravni okvir u BiH u značajnoj mjeri usklađen sa evropskim standardom. U oba entiteta, organi policije imaju obavezu, propisanu podzakonskim aktima u skladu sa odredbama entitetskih Zakona o zaštiti od nasilja u porodici, da vrše procjenu bezbjednosti, odnosno ugroženosti žrtve nasilja u porodici, a u okviru provođenja zaštitnih mjera izrečenih od strane nadležnog suda. Za sve ostale nadležne institucije i organe, a prevashodno tužilaštvo i sud, zakonska obaveza obavljanja procjene rizika i upravljanje rizikom nije određena.

Konvencija takođe normira i programe preventivne intervencije i programe za rad s učiniocima nasilja. Zakoni o zaštiti od nasilja u porodici u oba entiteta u BiH propisuju mogućnost izricanjazaštitne mjere obaveznog psihosocijalnog tretmana počiniocu nasilja, koju sud izriče u slučaju nasilja u porodici.Metodologija provođenja ove mjere detaljno je razrađena podzakonskim aktima na nivou entiteta, ito Pravilnicima o načinu i mjestu sprovođenja zaštitne mjere obaveznog psihosocijalnog tretmana.

3.2 Primjeri loše prakse

Zakoni o zaštiti od nasilja u porodici Republike Srpske i Federacije BiH i Zakon o ravnopravnosti polova u BiH, kao najvažniji zakoni koji se bave nasiljem nad ženama u BiH, ne propisuju obavezu osiguranja informacija o različitim tipovima raspoloživih usluga podrške i zakonskih mjera, odnosno ne propisuju tijelo koje bi bilo obavezno da pruži ovu vrstu informacija.

U Bosni i Hercegovini ne postoje krizni centri za žrtve silovanja, ni krizni centri za žrtve seksualnog nasilja, na način kako je to propisani Konvencijom iz Istambula (koji bi žrtvama osiguravali usluge ljekarskog i forenzičkog pregleda, podršku u slučaju traume i savjetovanje). Centri za žene (npr. sigurne kuće, savjetovališta) koje su preživjele nasilje u porodici su najrasprostranjeniji u Bosni i Hercegovini i ove usluge pružaju nevladine organizacije.

Krivični zakoni u Bosni i Hercegovini, na nivou entiteta i distrikta Brčko,  ne sadrže posebne zakonske odredbe koje bi inkriminisale djela proganjanja, prinudni brak, te genitalno sakaćenje žena, čime se može zaključiti da se nije stvorila osnovu za adekvatnu zaštitu žrtava ovih djela na način kako je propisano Konvencijom. Međutim Krivični zakon FBiH sadrži krivično djelo omogućavanja sklapanja nedozvoljenog braka (član 215) i izvanbračne zajednice sa mlađim maloljetnikom (ispod 14 godina, član 216). Kod člana 183 ugrožavanje sigurnosti postoji dio koji se može dovesti u pitanje sa proganjanjem.

Krivičnopravni zakonski okvir u BiH ne omogućava da sud prilikom određivanja i odmjeravanja kazne za krivična djela uzme u obzir i konačne presude inostranih sudova država članica Konvencije za krivična djela regulisana Konvencijom (tj. djela nasilja nad ženama).

  1. Statistika nasilja nad ženama

Kao što smo ranije kazali ne postoji jedinstven model prikupljanja podataka za sva nadležna tijela koja u BiH pružaju zaštitu od nasilja, te se podaci o nasilju u porodici ne mogu u potpunosti smatrati kompletnim, konzistentnim i pouzdanim. Zbog toga smo primorani da ove rezultate prikažemo u skladu da datim mogućnostima i po entitetima.

4.1 Republika Srpska

Tabela 1. Broj poziva na SOS broj 1264  za osobe žrtve nasilja

Godina Ukupan broj poziva Žene Muškarci
2015 3048 3048  
2016 3747 3731 16

U odnosu na 2015. godinu, kada je u Republici Srpskoj bilo 3048 poziva na SOS telefon 1264, u 2016. godini taj broj se povećao na 3747. Podatke za 2017. još uvijek nemamo.

Tabela 2. Broj korisnika sigurnih kuća u Republici Srpskoj

  Godina Ukupno Žene Muškarci Djeca
Banjaluka 2015 58 23   35
2016 68 26   42
Bijeljina 2015 2 2    
2016 4 4    
Modriča 2015 16 6   10
2016 36 10   26

Kao što vidimo iz tabele 2. broj korisnika/ica sigurnih kuća u Republici Srpskoj stalno raste. Taj rast, procentualno,  je najviši u regionu koju pokriva sigurna kuća u Modriči, potom u Bijeljini, a najmanje u Banjaluci. Kada se radi o apsolutnim brojevima, vidimo da je sigurna kuća u Banjaluci prednjači po broju korisnika, a slijede kuće u Modriči i Bijeljini.

Ako pogledamo statistiku prijavljenih lica za neki oblik nasilja vidimo da je u odnosu na 2015. godinu taj broj neznatno veći. U 2015. godini taj broj je iznosio 1213 lica, a u 2016. 1253. osobe. Među prijavljenim licima dominiraju muškarci i njih je u 2016. godini bilo deset puta više nego žena, a u 2015. godini osam puta više.  Kada se radi o žrtvama, podaci su sasvim drugačiji u 2015. imali smo nešto više od dva puta više žena žrtava u odnosu na muškrace, a isti omjer je ostao i u 2016. godini.

U odnosu na 2015. godinu u 2016. godini je došlo je do porasta slučajeva nasilja u porodici i taj broj je  sa 330 porastao na 403 osobe. I tu među počiniocima dominiraju muškarci i njih je bilo petnaest puta više u 2015. godini i osamnaest puta više u 2016. godini. Kada se govori o žrtvama tu preovladavaju žene. U 2015 godini bilo je nešto više od tri puta više žena od muškaraca, dok je taj omjer u 2016. godini nešto manji od tri puta. Što se tiče dijela koja se tretiraju prema Zakonu o zaštiti od nasilja u porodici broj prijavljenih lica opada  u 2016. Godini u odnosi na 2015. za 50 slučajeva. I tu među počiniocima dominiraju muškarci i njih je šest puta više nego žena u 2015. godini, dok je u 2016. godini taj odnos veći za osam puta. Kada govorimo o žrtvama tu nalazimo oko dva puta više žena nego muškaraca u 2015. i 2016. godini.

Tabela 3. Pregleda vrsta i broj vrsta nasilja i počinilaca u Republici Srpskoj

    PRIJAVLJENA LICA ŽRTVE
Godina Ukupno Žene Muškarci Djevojčice Dječaci Žene Muškarci Djevojčice Dječaci
2015 1213 134 1091 1 8 886 376 83 60
2016 1253 103 1131   10 938 377 110 65
        SILOVANJE      
2015 9   11     6   3 1
2016 10   9     9      
      OBLJUBA NAD NEMOĆNIM LJUDIMA    
2015 5   11     6   3 1
2016 7   9     9      
      POLNO NASILJE NAD DJETETOM    
2015 7   7         6 1
2016 10   11     1   9  
      OBLJUBA ZLOUPOTREBOM POLOŽAJA    
2015 2   2         2  
2016 1   1     1      
      ZADOVOLJENJE POLNIH STRASTI PRED DRUGIMA    
2015 3   3     1   3  
2016 9   9     4   8 2
      NAVOĐENJE NA PROSTITUCIJU    
2015                  
2016 1   1     1      
      TRGOVINA LJUDIMA    
2015 111 1 2     1      
2016 1   1     1      
    ISKORIŠTAVANJE DJECE I MALOLJETNIH LICA ZA PRONOGRAFIJU  
2015                  
2016 3   4   2 1   3  
    PROIZVODNJA I PRIKAZIVANJE DJEČIJE PORNOGRAFIJE  
2015 3                
2016 6   4     1   3  
      NASILJE U PORODICI    
2015 330 21 323 1   267 89 18 13
2016 403 22 400   3 349 127 30 15
    DJELA PREMA ZAKONU O ZAŠTITI OD NASILJA U PORODICI  
2015 848 110 732   8 608 287 46 43
2016 796 79 681   5 568 249 51 38

4.2 Federacije BiH

Tabela 4. Broj poziva na SOS broj 1265  za osobe žrtve nasilja

Godina Ukupan broj poziva Žene Muškarci
2015 914    
2016 654    

U odnosu na 2015. godinu, kada je u Federaciji BiH  bilo 914 poziva na SOS telefon 1265, u 2016. godini taj broj se povećao smanjio na 654. Podatke za 2017. još uvijek nemamo.

Tabela 5. Broj korisnika sigurnih kuća u Federaciji BiH

  Godina Ukupno Žene Muškarci Djeca
„MARGUERITE“ Žena BiH – Mostar 2015 12 10   2
2016 12 8   4
Fondacija lokalne demokratije – Sarajevo 2015 79 22   57
2016 94 40   54
KUĆA SPASA“ Žene sa Une –  Bihać 2015 30 16   14
2016        
Medica- Zenica 2015 56 18   38
2016        
Viva Žene – Tuzla 2015 87 51   36
2016 72 41   31

Broj sigurnih kuća u Federaciji BiH je od 2015. godine smanjen sa šest na četiri, ali nemamo informacije šta je u pozadini tih zatvaranja. Dobijeni podaci iz sigurnih kuća ne pokazuju neke jasne tendencije o povećanju ili smanjenju korisnica i korisnika sigurnih kuća u Federaciji BiH i svaka analiza je ograničena za svaku sigurnu kuću ponaosob.

Tabela 6. Zbirna tabela za općinske sudove u Federaciji Bosne i Hercegovine 2015. godine

Krivična djela Ukupan broj Oštećeni Osumnjičeni Osuđujuće odluke
Žene Djevojčice Muškarci Dječaci Žene Djevojčice Muškarci Dječaci Zatvor Novčana kazna Uvjetna osuda Drugo
Silovanje 8 6 1         9 1 6      
Spolni odnošaj sa nemoćnom osobom 4 1     1     3 1 3     1 OM
Spolni odnošaj zloupotrebom položaja                          
Prinuda na spolni odnošaj 2 1 1         2          
Spolni odnošaj s djetetom 4 2 3     1   3   2      
Zadovoljenje pohote pred djetetom ili maloljetnikom 3   1   4     3   1   1  
Navođenje na prostituciju 3 6       3   1   2   1  
Trgovina ljudima                          
Iskorištavanje djeteta ili maloljetnika radi pornografije 2   1         3       2  
Upoznavanje djeteta sa pornografijom 2   1   3 1   1   2      
Nasilje u porodici (čl.222.st.1. KZ FBiH) 168 149 21 24 15 8   160   14 10 114 1 SO
Nasilje u porodici (čl.222.st.2. KZ FBiH) 199 152 13 21 15 3   200   17 8 138 4 (2MS, 1SO i 1OM)
Nasilje u porodici (čl.222.st.3. KZ FBiH) 19 18 2 7 3     19   5   10 1MS
Nasilje u porodici (čl.222.st.4. KZ FBiH) 34 18 16 3 11 1   33   7   19 3MS
UKUPNO: 448 353 60 55 52 17   437 2 59 18 285 10 2OM,2SO, 6MS

Tabela 7. Zbirna tabela za općinske sudove u Federaciji Bosne i Hercegovine 2016. godine

Krivična djela Ukupan broj Oštećeni Osumnjičeni Osuđujuće odluke
Žene Djevojčice Muškarci Dječaci Žene Djevojčice Muškarci Dječaci Zatvor Novčana kazna Uvjetna osuda Drugo
Silovanje 6 4           4   4      
Spolni odnošaj sa nemoćnom osobom 5 2 1   1     4   2   1 1OM
Spolni odnošaj zloupotrebom položaja                          
Prinuda na spolni odnošaj 2   1         1       1  
Spolni odnošaj s djetetom 5   5         5   2   3  
Zadovoljenje pohote pred djetetom ili maloljetnikom 1   1         1       1  
Navođenje na prostituciju 1 1       1       1      
Trgovina ljudima                          
Iskorištavanje djeteta ili maloljetnika radi pornografije 6   3   1     4       4  
Upoznavanje djeteta sa pornografijom                          
Nasilje u porodici (čl.222.st.1. KZ FBiH) 142 126 9 24 7     135   14 9 112 5 MS
Nasilje u porodici (čl.222.st.2. KZ FBiH) 265 202 25 50 21 6   233   34 17 171 5 MS
Nasilje u porodici (čl.222.st.3. KZ FBiH) 21 14   3   1   17   3   13 1 MS, 1 OM
Nasilje u porodici (čl.222.st.4. KZ FBiH) 43 14 9 2 11 3   26   5 1 23  
UKUPNO: 497 363 54 79 41 11   430 441 65 27 329 11 MS, 2 OM
   


Tabela 8. Krivično djelo/radnje nasilja u porodici 2015. godina

  Ukupan broj krivičnih djela Oštećeni Osumnjičeni Osuđujuće odluke
Žene Djevojčice Muškarci Dječaci Žene Djevojčice Muškarci Dječaci Zatvor Novčana kazna Uvjetna osuda Drugo
Član 222. KZ F BiH 420 337 52 55 44 12 412 43 18 281 9
UKUPNO:   488 424 351

Kako što možemo da vidimo iz tabela X. i tabele X. broj krivičnih djela  za nasilje u porodici raste. U 2015. godini imali smo  420 slučajeva, a u 2016. 471 slučaj. Broj oštećenih lica generalno raste u 2016. godini u odnosu na 2015. Godinu, ali samo kod žena i muškaraca, dok se taj broj kod djece donekle smanjuje. Broj osumnjičenih lica ostaje isti, dok raste broj lica koji su osuđeni to najviše kod uslovnih kazni.

Tabela 9. Krivično djelo/radnje nasilja u porodici 2016. godina

  Ukupan broj krivičnih djela Oštećeni Osumnjičeni Osuđujuće odluke
Žene Djevojčice Muškarci Dječaci Žene Djevojčice Muškarci Dječaci Zatvor Novčana kazna Uvjetna osuda Drugo
Član 222. KZ F BiH 471 356 43 79 39 10 411 56 27 319 11 MS, 1 OM
UKUPNO:   517 421 414
  1. Minitoring medija o ljudskim pravima u printanim i online medijima od 20.01.-20.02.2018.

U periodu od 20.januara do 20.februara 2018. predmet media monitoringa printanih i online medija bilo je pitanje izvještavanja o nasilju nad ženama. U okviru press clippinga koji je trajao mjesec dana pratili smo 24 printana medija i sve web portale na području Bosne i Hercegovine, te uvidjeli na koji način mediji na našem tlu percipiraju problem nasilja nad ženama, u kojoj mjeri izvještavaju o jednom od većih problema današnjice i na šta stavljaju fokus prilikom tog izvještavanja.

Svakodnevno su praćeni sljedeći mediji:

  • Printani mediji (dnevna izdanja): Dnevni avaz, Dnevni list, EuroBlic, Glas Srpske Jutarnji list, Nezavisne novine, Oslobođenje, Večernji list (izdanje za BiH), Večernje novosti (izdanje za BiH) ,  Poslovne novosti.
  • Printani mediji (sedmična i periodična izdanja): Azra, Dani, Faktor, Gracija, Grazia, Ljepota i Zdravlje, Ladies In, Azra Family, Naša riječ , Semberske novine, Start,  Stav, Urban magazine i Unsko-sanske novine Krajina.
  • Svi internet portali na području Bosne i Hercegovine.

5.1 Rezultati

Tokom posmatranog perioda zabilježena je 127 objava u kojoj se spominjao problem nasilja nad ženama u Bosni i Hercegovini. Kroz posmatrani period dolazimo do podataka da mediji izvještavaju o problemu nasilja nad ženama, ali poražavajuća činjenica je da su to više tekstovi sa senzacionalističkim naslovima poput „Banjalučki manijak ponovo napada“ i da su upravo ti tekstovi produkt copy/paste forme, do sada najjednostavnije forme izvještavanja u novinarstvu. Mediji su nam prenijeli ono što trebamo znati, dobili smo informaciju da je 25-godišnja djevojka napadnuta i da se za počiniocem traga. Tu je priča počela, ali tu i staje. Mediji su u posmatranom periodu sve negativne objave  plasirali senzacionalističkim naslovima, bez ijedne primjese istraživačkog novinarstva. 

Kampanja „Jedna milijarda ustaje“ je u posmatranom periodu bila u fokusu medijske pažnje kada govorimo o nasilju nad ženama i borbi protiv ovog problema u zajednici. Najveći broj objava je zabilježen upravo za ovu temu.  Mediji su većinom prenijeli ciljeve, načine na koji se ovaj problem mora i može riješiti. Većina ovih tekstova, za razliku od prethodnih koji su imali senzacionalističke naslove bili su potpisani.

U narednom grafikonu  i tabeli dat je pregled broja objava po vrsti medija

Grafikon 1.

73% od ukupnog broja objava praćenih u navedenom periodu je imalo primarni karakter, odnosno primarna tema je bila nasilje nad ženama, bilo da se radi o borbi protiv nasilja ili primjerima nasilja nad ženama u bh.društvu. 34 objave, odnosno 27% od ukupnog broja objava bile su sekundarne, tj. nasilje nad ženama je spomenuto u par dijelova teksta, najčešće kada se govorilo uopšte o nasilju u zajednici.

Grafikon 2.

Tabela 10. Ukupan broj objava u printanim medijima

Medij Broj objava
Dnevni avaz 4
Dnevni list 1
Euro Blic 2
Glas Srpske 2
Nezavisne novine 1
Semberske novine 1
Večernji list 4

 Tabela 11. Ukupan broj agencijskih objava

Medij Broj objava
Fena.ba 2

Tabela 12. Ukupan broj objava na web portalima

Medij Broj objava
abc.ba 2
akos.ba 1
avaz.ba 5
banjaluka.com 3
banjaluka.net 5
bhrt.ba 2
bh-vijesti.com 1
bigportal.ba 1
bih-x.info 1
biscani.net 1
biznis.ba 1
blic.rs 1
bl-portal.com 1
bljesak.info 2
bug.ba 2
buka.ba 1
business-magazine.ba 1
cafe.ba 1
direktno.ba 1
diskriminacija.ba 1
dnevnik.ba 3
dnevni-list.ba 3
drukciji.ba 1
faktor.ba 1
federalna.ba 2
fokus.ba 1
frontsobode.ba 1
glaskotorvarosa.com 1
gorazdeonline.ba 1
gornjivakuf-x.com 1
hayat.ba 2
hip.ba 2
inreformator.ba 1
interview.ba 1
klix.ba 2
magic.ba 1
media.ba 1
mojkontakt.com 1
mondo.ba 1
mostarski.ba 4
nap.ba 1
Nezavisne.com 1
nezavisni.ba 2
novi.ba 1
oslobodjenje.ba 2
palelive.com 2
pogled.ba 1
poskok.info 1
poslovnenovine.ba 1
predstavnickidom-pfbih.gov.ba 1
radiokameleon.ba 1
radio-krajina.com 1
radiosarajevo.ba 5
reprezent.ba 1
rtv-kd.com 1
rtvusk.ba 2
sarajevo-rs.com 1
source.ba 1
srpskacafe.com 2
starmo.ba 1
startbih.info 1
stav.ba 1
tntportal.ba 2
treci.ba 1
troplet.ba 1
tuzlanski.ba 1
usn.co.ba 1
vijesti.ba 3
vijesti24.ba 1
vipromo.ba 1
visocka.ba 1
visoko.co.ba 1
zdici.info 1

5.2 Vrijednosne orijentacije objava

Kada je u pitanju vrijednosna orijentacija objava, najveći broj objava je označen kao pozitivan, a takve objave su većinom govorile o radionicama, aktivnostim različitih udruženja u Bosni i Hercegovini o borbi protiv nasilja nad ženama. Pozitivne objave o ovim temama su takođe bile zasnovane na edukativnim sadržajima koji su se provodili u školama, na tribinama i sličnim skupovima. Također, objave kojima je pripisan pozitivan predznak su one u kojima se govorilo o aktivnostima USAID-a kroz čiji projekat je osiguran posao za 96 margilizovanih žena, među kojima su i one koje su pretrpjele nasilje. Kampanja „Jedna milijarda ustaje“ u kojoj su građani bh gradova ustali za borbu protiv nasilja nad ženama je jedna od pozitivnijih objava u praćenom periodu. Važno je istaći i konferenciju za medije posvećenu pravima žena, djece i porodice održane u Sarajevu, na kojoj je rečeno da će mediji u budućnosti više izvještavati o rodno zasnovanom nasilju.

Svih pet neutralnih objava je govorilo o opštim problemima nasilja nad ženama, ali i komentarima o eventualnom napredovanju pri rješavanju ovih problema.

Negativne objave su bile zasnovane isključivo na izvještavanju o direktnim napadima na žene, silovanju i psihičkim zlostavljanjima.

Grafikon 3.

Tabela 13. Vrijednosne orijentacije objava u printanim medijima

Vrijednosna orijentacija Broj objava
Dnevni avaz 4
Negativna 4
Dnevni list 1
Neutralna 1
Euro Blic 2
Negativna 2
Glas Srpske 2
Negativna 2
Nezavisne novine 1
Negativna 1
Semberske novine 1
Pozitivna 1
Večernji list 4
Negativna 3
Pozitivna 1

Tabela 14. Vrijednosne orijentacije objava na portalima

Vrijednosna orijentacija Broj objava
abc.ba 2
Negativna 1
Pozitivna 1
akos.ba 1
Neutralna 1
avaz.ba 5
Negativna 1
Pozitivna 4
banjaluka.com 3
Negativna 1
Pozitivna 2
banjaluka.net 5
Negativna 2
Pozitivna 3
bhrt.ba 2
Pozitivna 2
bh-vijesti.com 1
Negativna 1
bigportal.ba 1
Negativna 1
bih-x.info 1
Negativna 1
biscani.net 1
Pozitivna 1
biznis.ba 1
Pozitivna 1
blic.rs 1
Negativna 1
bl-portal.com 1
Negativna 1
bljesak.info 2
Pozitivna 2
bug.ba 2
Neutralna 1
Pozitivna 1
buka.ba 1
Pozitivna 1
business-magazine.ba 1
Pozitivna 1
cafe.ba 1
Pozitivna 1
direktno.ba 1
Pozitivna 1
diskriminacija.ba 1
Pozitivna 1
dnevnik.ba 3
Pozitivna 3
dnevni-list.ba 3
Negativna 1
Pozitivna 2
drukciji.ba 1
Pozitivna 1
faktor.ba 1
Negativna 1
federalna.ba 2
Pozitivna 2
fokus.ba 1
Pozitivna 1
frontsobode.ba 1
Pozitivna 1
glaskotorvarosa.com 1
Negativna 1
gorazdeonline.ba 1
Pozitivna 1
gornjivakuf-x.com 1
Pozitivna 1
hayat.ba 2
Pozitivna 2
hip.ba 2
Neutralna 1
Pozitivna 1
inreformator.ba 1
Pozitivna 1
interview.ba 1
Pozitivna 1
klix.ba 2
Pozitivna 2
magic.ba 1
Pozitivna 1
media.ba 1
Negativna 1
mojkontakt.com 1
Negativna 1
mondo.ba 1
Negativna 1
mostarski.ba 4
Pozitivna 4
nap.ba 1
Pozitivna 1
Nezavisne.com 1
Negativna 1
nezavisni.ba 2
Pozitivna 2
novi.ba 1
Pozitivna 1
oslobodjenje.ba 2
Pozitivna 2
palelive.com 2
Pozitivna 2
pogled.ba 1
Pozitivna 1
poskok.info 1
Pozitivna 1
poslovnenovine.ba 1
Pozitivna 1
predstavnickidom-pfbih.gov.ba 1
Pozitivna 1
radiokameleon.ba 1
Negativna 1
radio-krajina.com 1
Pozitivna 1
radiosarajevo.ba 5
Negativna 1
Pozitivna 4
reprezent.ba 1
Pozitivna 1
rtv-kd.com 1
Pozitivna 1
rtvusk.ba 2
Pozitivna 2
sarajevo-rs.com 1
Pozitivna 1
source.ba 1
Pozitivna 1
srpskacafe.com 2
Negativna 1
Pozitivna 1
starmo.ba 1
Pozitivna 1
startbih.info 1
Pozitivna 1
stav.ba 1
Pozitivna 1
tntportal.ba 2
Pozitivna 2
treci.ba 1
Pozitivna 1
troplet.ba 1
Pozitivna 1
tuzlanski.ba 1
Neutralna 1
usn.co.ba 1
Negativna 1
vijesti.ba 3
Pozitivna 3
vijesti24.ba 1
Pozitivna 1
vipromo.ba 1
Negativna 1
visocka.ba 1
Pozitivna 1
visoko.co.ba 1
Pozitivna 1
zdici.info 1
Pozitivna 1

Tabela 15. Vrijednosne orijentacije agencijskih objava

Vrijednosna orijentacija Broj objava
Fena.ba 2
Pozitivna 2
  • Rezultati istraživanja

Istraživanje je urađeno u periodu od novembra 2017. do januara 2018. godine na uzorku od  108 žena žrtava nasilja koje su zatražile pomoć u nekoj od sigurnih kuća u Banjaluci, Modriči, Sarajevu, Mostaru, Bijeljini u poslednje tri godine. Imajuću u vidu specifičnost samog uzorkaispitanicama samo ostavili mogućnost da upitnik popune on line ili metodom papir i olovka.

Tabela 16. Starost ispitanica?

  N %
Mlađe od 29 godina 31 28,8
Od 30 do 44 godina 42 39,0
Starije od 45 godina 30 27,8
Odbija 5 4,6
Total 108 100,0

Kada pogledamo godine starosti ispitanica vidimo da je najveći procenat (39,0%) starosti od 30 do 44 godine, dok u druge dvije starosne kategorije do 29 godina i starije od 45  godina nalazimo (oko 28,0%) ispitanica.

Tabela 17. Obrazovanje ispitanica?

  N %
Odbija 4 3,7
Zavrsena osnovna skola 30 27,8
Završena srednja škola 3. stepen (zanat) 23 21,3
Završena srednja škola 4. stepen (tehničar) 38 35,2
Završena viša škola 4 3,7
Završena visoka škola 9 8,3
Total 108 100,0

Svaka treća ispitanica (35,2%) je završila srednju školu četvrti stepen, a slijede žene sa završenom osnovnom školom (27,8%) i žene koje imaju završenu srednju školu treći stepen (21,3%). Svaka deseta žena (12%) ima više ili visoko obrazovanje.

Tabela 18. Ukupni mjesečni prihod SVIH članova domaćinstva u kome trenutno živite?

  N %
Odbija 4 3,7
Ne znam 11 10,2
Do 250 KM 13 12,0
Od 251 KM do 500 KM 26 24,1
Od 501 KM do 750 KM 28 25,9
Od 751 KM do 1000 KM 12 11,1
Od 1001 KM do 1500 KM 9 8,3
Više od 1501 KM 4 3,7
Nemam primanja 1 ,9
Total 108 100,0

Polovina ispitanica (50,0%) ima primanja između 500 KM i 1000 KM , dok svaka treća žena (36,1%) ima primanja manja od 500 KM. Primanja preko 1000 KM ima 12% žena.

D 19. Koji je vaš trenutni radni status?

  N %
Odbija 1 ,9
Nešto drugo 3 2,8
Nezaposlena 49 45,4
Invalid 3 2,8
Penzionerka 1 ,9
Privremeni i povremeni poslovi 13 12,0
Studentkinja ili srednjoškolka 5 4,6
Vodim svoj posao ili sa partnerom 1 ,9
Zaposlena u javnom ustanovi 6 5,6
Zaposlena u NVO sektoru 1 ,9
Zaposlena u privatnoj firmi i nisam prijavljena 5 4,6
Zaposlena u privatnoj firmi i prijavljena sam 20 18,5
Total 108 100,0

Svaka druga žena žrtva nasilja (45,4%) je nezaposlena, dok 12,0% radi privremene i povremene poslove. Svaka peta žena (18,5%) ima stalni posao u privatnoj firmi i prijavljena je, dok 4,6% radi u privatnoj firmi „na crno“.

Tabela 20. Bračni status ispitanica?

  N %
Imam partnera ali ne živimo zajedno 7 6,5
Nisam udata/nisam u vezi 14 13,0
Živim sa partnerom, ali nisam udata 15 13,9
Razvedena 20 18,5
Udata 47 43,5
Udovica 4 3,7
Odbija 1 ,9
Total 108 100,0

Među ženama žrtvama nasija najviše udatih (43,5%), a slijede razvedene (18,5%), ona koje žive sa partnerom ali nisu udate (13,9%) i one koje niti su udate, niti su u vezi (13,0%). Udovica je 3,7%, a onih koje imaju partnera ali ne žive sa njim (6,5%).

Tabela 21. Da li imate djece?

  N %  
Da 84 77,8
Ne 24 22,2
Total 108 100,0

Među ženama koje su bile žrtve nasilja nji tri četvrtine (77,8%) imaju djecu, dok 22,2% žena nema djecu.

Tabela 22. Koliko imate djece?
  N %  
Nema djece 26 24,0  
1 15 13,9  
2 39 36,1  
3 17 15,7  
4 5 4,6  
5 3 2,8  
6 1 ,9  
7 1 ,9  
8 1 ,9  
Total 108 100,0  

Među ženama koje imaju djecu polovina je onih sa dva djeteta (47,5%), dok je skoro podjednak procenat žena sa jednim (18,2%) ili tri djeteta (20,7%).

Tabela 23. Da li ste zbog ratnih dešavanja postali …?

  N %
Izbjeglica 10 9,3
Niste napuštali grad u kojem sada živite 70 64,8
Raseljeno lice 21 19,4
Odbija 7 6,5
Total 108 100,0

Dvije trećine ispitanica (64,8%) nije napuštala mjestostanovanja tokom rata, dok 16,4% ima status raseljenog lica, a 9,3% izbjeglice.

Tabela 24. Koji od sljedećih izraza najbolje opisuje prirodu vaših vjerskih ubjeđenja?

  N %
Nisam religiozna i protivnica sam religije 2 1,9
Nisam religiozna, nemam ništa protiv da drugi vjeruju 25 23,1
Nisam sigurna vjerujem li ili ne vjerujem 10 9,3
Uvjerena sam vjernica i prihvaćam sve što moja vjera uči 36 33,3
Vjernica sam, ali ne prihvaćam baš sve što moja vjera uči 32 29,6
Odbija 3 2,8
Total 108 100,0

Skoro dvije trećine žena (62,9%) koje su žrtve nasilja sebe vide kao vjernice koje u većoj ili manjoj mjeri vjeruju u ono što ih vjera uči, dok njih 9,3% nije sigurno da li vjeruje ili ne. Svaka četvrta ispitanica (25,0%) za sebe kaže da nije religiozna.

Grafikon 4.

Kada se govori o vrsti zlostavljanja sa kojima su žene bile izložene vidimo da dominiraju fizičko i verbalno nasilje, ali i ograničavanje kretanja i to najčešće:

  • Galama i vika (76,9%),
  • Šamaranje (68,5%),
  • Guranje (64,8%),
  • Prijetnje (63,0%),
  • Uvredljive i poniđavajuće poruke (58,3%),
  • Ucjene (56,5%),
  • Nanošenje tjelesnih povreda (50,9%),
  • Premlaćivanje (50,9%),
  • Razbijanje stvari (50,0%),
  • Bacanje predmeta (49,1%),
  • Ograničavanje slobode kretanja (47,2%) i
  • Kontrolisanje telefonskih razgovora (42,6%).

Grafikon 5.

Kada se prvi put desilo nasilje žrtve nisu reagovale misleći da se to više neće desiti (40,7%), dok je svaka deseta žena (11,1%) o tom razgovarala sa porodicom i rodbinom. Svaka peta žena (22,2%) je o nasilju obavjestila policiju, dok je 7,4% o tome obavjestilo Centar za socijalni rad, a 5,6% nevladine organizacije koje se bave ovom problematikom.

Grafikon 6.

Kao što možemo da vidimo iz grafikona X. najveći broj žena (43,5%) je više godina trpilo nasilje prije nego što su se obratile za pomoć nekoj od institucija, a više od godinu dana njih 11,1%. Ipak , svaka deseta žena (12,0%) se odmah obratila nadležnim institucijama, 8,3% u roku od 30 dana, a 13,0% u periodu od 3 do 9 mjeseci.

Grafikon 7.

Osnovni razlozi zbog čega se zlostavljane žene nisu obratile nekoj od institucija da ih zaštite su:

  • Sramota (35,2%),
  • Uplašenost za život njihovih bližnjih (14,8%),
  • Neinformisanost kome mogu da se obrate u toj situaciji (13,0%).

Grafikon 8.

Žene žrtve nasilja su najviše zadovoljne radom:

  • Nevladinih organizacija (73,1%),
  • Medicinskih ustanova (55,5%),
  • Policije (55,5%),
  • Centrima za socijalni rad (47,2%),
  • Sudovima (34,3%) i
  • Ombudsmanom BiH (10,2%).

Interesantno je i to da žene zrtve nasilja najmanje su kontakta imale sa institucijama Ombudsmana BiH (46,3%),sudovima (25,9%) i medicinskim ustanovama (16,7%)

Kada se govori o policiji žene žrtve nasilja mu najviše zamjeraju neadekvatno reagovanje što jeste prilično uopštena zamjerka ali pod tim se podrazumjeva: ne dolaze odmah po prijavi nasilja, nezainteresovanost, nedavanje adekvatnih informacija žrtvama nasilja i ne postupanje po propisanoj proceduri. Stiče se utisak da su često na strani nasilnika i da je žrtva kriva što joj se to dešava. U malim mjestima često se dešava da su policajci prijatelji sa nasilnikom, što utiče na kvalitet njihovog rada (ne napišu prijavu ili žrtvi kažu da se smiri i nastavi da živi kao da se ništa nije desilo). Žene smatraju da ih u situacijama nasilja vrlo često policija ne shvata dovoljno ozbiljno. Takođe,  one ističu da su mjere koje policija preduzima prema nasilniku blage i neadekvatne (opomene, uzimanje izjave i sl.). Policija ne pokazuje dovoljno senzibilnosti za žrtve nasilja.

Centrima za socijalni rad se zamjera što se plaše nasilnika i svoje aktivnosti prilagođavaju tome, vrlo često izgleda da su na strani nasilnika i da su njihove aktivnosti usmjerene kao vraćanju žrtve nasilniku.  Centri za socijalni rad ne daju dovoljno informacija o pravima žrtava nasilja i šta se sve može preduzeti da bi se adekvatno reagovalo na nasilje. Ispitanice ističu da su spori i da nisu nudili mogućnost odlasaka u sigurnu kuću. Centri za socijalni rad su veoma malo fleksibilni za situacije nasilja u porodici i procedure su im važnije od interesa žrtve.  Često se dešavalo da ženama žrtvama nasilja spominju mogućnost da mogu ostati bez starateljstva, što mnoge žene preplaši i parališe njihove aktivnosti. Takođe, žene žrtve nasilja im zamjeraju i to što ne žele da dođu u porodicu i porazgovaraju sa članovima porodice o pretrpljenom nasilju.

Žrtve nasilja sudovima zamjeraju sporost u radu tj. dužinu trajanja sudskih procesa. Takođe kazne za nasilje u porodici su preblage (novčana kazna, uslovna kazna i sl.). Osim toga suđenja koja se tiču razvoda i podjele imovine traju predugo, što destimuliše žrtve nasilja da bilo šta preduzimaju protiv nasilnika i često se odjećaju prevarenim. Ispitivanja na sudu su veoma mučna za žrtve nasilja i njihove porodice, pogotovo djecu. Medicinske ustanove nisu uvezane sa praosuđem i medicinske nalaze mora da pribavi žrtva nasilja i priloži na sudu.

Nevladinim organizacijam žrtve nasilja ne zamljeraju mnogo, jer su svjesne da sa resursima kojima raspolažu rade dobar posao.

Usluge Ombudsmana BiH, žene žrtve nasilja su malo koristile tako da nemaju neke zamjerke ni pohvale za ovu isntituciju.


[1] http://www.vladars.net/sr-SP-Cyrl/Vlada/Ministarstva/mpos/Documents/%D0%9E%D0%BF%D1%88%D1%82%D0%B8%20%D0%BF%D1%80%D0%BE%D1%82%D0%BE%D0%BA%D0%BE%D0%BB%20%D0%BE%20%D0%BF%D0%BE%D1%81%D1%82%D1%83%D0%BF%D0%B0%D1%9A%D1%83%20%D1%83%20%D1%81%D0%BB%D1%83%D1%87%D0%B0%D1%98%D0%B5%D0%B2%D0%B8%D0%BC%D0%B0%20%D0%BD%D0%B0%D1%81%D0%B8%D1%99%D0%B0%20%D1%83%20%D0%BF%D0%BE%D1%80%D0%BE%D0%B4%D0%B8%D1%86%D0%B8%20%D0%A0%D0%B5%D0%BF%D1%83%D0%B1%D0%BB%D0%B8%D0%BA%D0%B5%20%D0%A1%D1%80%D0%BF%D1%81%D0%BA%D0%B5_241528621_188093949.pdf

[2]http://www.djeca.rs.ba/uploaded/Pravilnik%20o%20nacinu%20sprovodjenja%20zastitne%20mjere%20obavezan%20psihosocijalni%20tretman.pdf   

[3] http://www.suprs.info/wp-content/uploads/2015/01/pravilnik-selekcija-matica.pdf

[4] http://ba.unfpa.org/sites/default/files/pub-pdf/UNFPA%20Resursni%20Paket%20Light%20FINAL2.pdf  

[5] http://sigurnamreza.ba/upload/documents/Nasilje_u_porodici/RS/Pravilnikmup.pdf

[6] http://www.podaci.net/_gBiH/propis/Pravilnik_o_nacinu/P-nmpzmo04v0660.html

[7] https://www.fld.ba/upload/documents/Analiza_nasilje_USAID_JSDP_II_U%C5%BDSBIH.pdf

[8]https://www.google.ba/search?q=Pravilnik+o+nadle%C5%BEnosti+policije%2C&rlz=1C1GKLB_enBA711BA711&oq=Pravilnik+o+nadle%C5%BEnosti+policije%2C&aqs=chrome..69i57.16490j0j4&sourceid=chrome&ie=UTF-8

[9] https://mrsri.ks.gov.ba/sites/mrsri.ks.gov.ba/files/95_13.pdf

[10] http://unitedwomenbl.org/wp-content/uploads/2017/02/Izvjestaj-o-sigurnim-ku%C4%87ama-i-mjerama-za%C5%A1tite-%C5%BEena-%C5%BErtava-nasilja-u-porodici-u-BiH.pdf

[11] : http://www.vladars.net/sr-SP-Cyrl/Vlada/Ministarstva/mpos/Documents/%D0%9F%D1%80%D0%B0%D0%B2%D0%B8%D0%BB%D0%BD%D0%B8%D0%BA%20%D0%BE%20%D1%81%D0%B0%D0%B4%D1%80%D0%B6%D0%B0%D1%98%D1%83%20%D0%B5%D0%B2%D0%B8%D0%B4%D0%B5%D0%BD%D1%86%D0%B8%D1%98%D0%B5%20%D0%B8%20%D0%B8%D0%B7%D0%B2%D1%98%D0%B5%D1%88%D1%82%D0%B0%D1%98%D0%B0%20%D0%BE%20%D0%BD%D0%B0%D1%81%D0%B8%D1%99%D1%83%20%D1%83%20%D0%BF%D0%BE%D1%80%D0%BE%D0%B4%D0%B8%D1%86%D0%B8%20%D0%A1%D0%93%2071-13_479469691_249858411.pdf

[12] http://www.vladars.net/sr-SP-Cyrl/Vlada/Ministarstva/mpos/oPorodica/Pages/Splash.aspx#collapsible0